Autor projekta i glavni urednik Večernjeg lista

Dražen Klarić

Projekt Večernjeg lista Hrvati koji su mijenjali svijet – finale kojega je izložba Hrvatska svijetu – svojevrsna je retrospektiva postignuća naroda koji je tek prije tridesetak godina u dramatičnim okolnostima dobio svoju državu. Izbjegavajući mitomaniju, kojoj su sklona ne samo društva bez bogate prošlosti već i ona najveća i najjača, i istovremeno razbijajući stereotipe, željeli smo ispričati priču o Hrvatima čije je djelovanje promijenilo zajednicu kojoj su pripadali, ali i ostavilo dubok trag na cijelo čovječanstvo.

Nastojeći činjenično detektirati globalni hrvatski doprinos, počeo nam se otkrivati jedan poprilično zaboravljeni ili barem nedovoljno vrednovani svijet. Snažne pojedince – jer u svakoj od tih veličanstvenih priča u prvom je planu osobnost izumitelja, znanstvenika, umjetnika čije je djelovanje donijelo obilje koristi društvu – krasili su slobodarski duh, hrabrost, izvrsnost, kreativnost… Neke od njih ne samo da suvremenici nisu prepoznali nego su i odbacili.

Suvremena Hrvatska na svom današnjem teritoriju baštini tradiciju dugu tisuće godina, od pretpovijesti pa do industrijskog doba. U nacionalnom identitetu isprepletene su kulture svih epoha: ilirska, rimska, turska, austrougarska, jugoslavenska. Sve su one oblikovale hrvatski moderni identitet, identifikacijsku posebnost na globalnoj mapi nacionalne prepoznatljivosti.

Kao mali kuriozitet napomenimo da neki od velikana Hrvatskog narodnog preporoda, sinonima za hrvatsku nacionalnu osviještenost, uopće nisu bili hrvatskog podrijetla, a neki nisu ni rođeni u Hrvatskoj. Hrvatska pripadnost različitim državnim tvorevinama i njihovim kulturnim obrascima, kako će pokazati naše istraživanje, duboko je utjecala na hrvatsko društvo obogaćujući ga različitim tradicijama, običajima, idejama, iz kojih su pak proistekli izvanserijski pojedinci.

Neki od Hrvata koji su mijenjali svijet, a koje predstavljamo na ovoj izložbi, nisu to bili rođenjem, etničkim podrijetlom, nego su to postali življenjem „hrvatstva“ ili, jednostavno, ljubavlju prema ovoj zemlji. Neki su Hrvatsku izabrali kao prostor za život, okvir u kojem žele stvarati. Oni su pandan kako ondašnjim tako i današnjim hrvatskim intelektualnim nomadima koji svoja najveća djela nisu ostvarili u Hrvatskoj, već u Rimu, Londonu ili Parizu. U duhu te spoznaje i mi moramo promatrati današnji, zajednički europski okvir, čija su jedna od pojava i stalne migracije.

Iako nam se katkad čini kako Hrvati nikad nisu ovako masovno odlazili iz Hrvatske, trebamo poći od činjenice da su migracije jedno od hrvatskih identitetskih obilježja. Bilo da je riječ o ekonomskim, političkim ili intelektualnim migracijama, Hrvati su oduvijek odlazili u svijet, a u Hrvatsku su dolazili neki od najnaprednijih umova tih epoha. Upravo je ta intelektualna razmjena bila važan „sastojak“ hrvatske uspješnosti i prepoznatljivosti u svjetskim okvirima. Obogaćivanje identiteta, kulture i znanja unošenjem vanjskih elemenata za posljedicu je imalo, i ima, uspješnije i inovativnije hrvatsko društvo. Stalan dotok različitosti nužan je kako jedna nacija ne bi zapala u kulturnu ili bilo koju drugu apatiju, a zatim i stagnaciju. Upravo je ta različitost oduvijek bila hrvatska prednost.

I danas, kao što ćete vidjeti, neki od najvažnijih svjetskih znanstvenika, izumitelja, književnika dolaze iz Hrvatske čineći svijet boljim i ugodnijim mjestom za život. Ti jaki individualci nastavljaju dug popis zaslužnika hrvatskih korijena koji presudno utječu na svjetske tijekove. Dio njih već je danas prepoznat i ima primjeren status u hrvatskim i svjetskim okvirima, neki su prihvaćeniji u svijetu nego u Hrvatskoj, a neki nisu dovoljno poznati široj domaćoj i svjetskoj javnosti. Učiniti ih široko prepoznatljivima, kao svojevrstan poticaj mladima u Hrvatskoj, bila je ideja nas u Večernjem listu. Izložba Hrvatska svijetu svojevrsna je identifikacijska karta Hrvatske, most između prošlosti i sadašnjosti, Hrvatske i svijeta. Zavirite u čudesan svijet izvanserijskih umova. Dobrodošli!